Evolucija, natjecanje, masovno izumiranje: ova tri temeljna pravila pogone uspon i pad života na Zemlji više od četiri milijarde godina.

Kopno na Zemlji milijardama godina nije bilo pogodno za život. Međutim, u morima su grabežljivci uspješno živjeli i prije i poslije dvaju masovnih izumiranja.

Beskrajna mahovina, golemo drveće, leteći kukci, vodozemci s udovima: prve vrste borile su se za dominaciju kad je kopno postalo pogodno za život.

Nakon trećeg masovnog izumiranja na Zemlji preživjeli preci sisavaca vladali su superkontinentom Pangeom. Međutim, gušteri su ubrzo uspostavili doba gmazova.

Zbog kataklizmičkog pada asteroida skončali su dinosauri. Iz njihova su se pepela uzdigle ptice, koje su se razvile u dinastiju od čak 10 tisuća vrsta.

Sisavci, dotad autsajderi, izašli su iz sjene dinosaura i postali globalna sila zahvaljujući sposobnosti adaptacije, koja im je omogućila da zavladaju kopnom, zrakom i morem.

Krajem ledenog doba ljudi su preuzeli dominaciju. No sada se moramo nositi s mogućnošću šestog masovnog izumiranja: je li nas domišljatost dovela do propasti?